J.d.o.o. knjigovodstvo: obveze, rokovi i troškovi

J.d.o.o. ima potpuno iste računovodstvene obveze kao i d.o.o.: obvezno dvojno knjigovodstvo prema Zakonu o računovodstvu, godišnje financijske izvještaje i prijavu poreza na dobit. Razlika je samo u osnivanju i u pravilima o kapitalu, ne u knjigovodstvu. Dodatno, od 1. 1. 2026. svi poslovni subjekti, pa tako i j.d.o.o., obvezni su zaprimati eRačune i fiskalizirati njihov primitak, a obveznici PDV-a i izdavati eRačune u poslovanju s drugim poduzetnicima.

Što je j.d.o.o. i po čemu se razlikuje od d.o.o.-a

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću uređeno je Zakonom o trgovačkim društvima (članak 390.a). To je zapravo d.o.o. s olakšanim ulaskom, a ne posebna vrsta poreznog obveznika.

Glavne razlike u odnosu na klasični d.o.o.:

• najniži temeljni kapital je 1,00 EUR, kod d.o.o.-a 2.500 EUR
• najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 EUR
• društvo može imati najviše pet članova i samo jednog člana uprave
• ulozi se uplaćuju isključivo u novcu i u cijelosti prije prijave za upis u sudski registar

Kod d.o.o.-a se prije upisa može uplatiti dio kapitala, najmanje 625 EUR od 2.500 EUR. Kod j.d.o.o.-a djelomična uplata ne postoji, kao ni unos stvari i prava umjesto novca.

Osnivanje elektroničkim putem, preko sustava START, bez odlaska javnom bilježniku, u praksi traje otprilike tri do sedam radnih dana. Iznos sudske pristojbe razlikuje se ovisno o izvoru i načinu osnivanja, pa ga uvijek provjerimo prije nego što klijentu izračunamo ukupni trošak.

Vodi li j.d.o.o. isto knjigovodstvo kao d.o.o.?

Da. J.d.o.o. je obveznik dvojnog knjigovodstva od prvog dana, bez obzira na to što je temeljni kapital možda 1 EUR i što u prvoj godini nema prometa.

U praksi to znači sljedeće:

• vođenje dnevnika, glavne knjige i pomoćnih knjiga
• knjigovodstvena evidencija ulaznih i izlaznih računa
• obračun amortizacije i vođenje evidencije dugotrajne imovine
• obračun plaća i naknada s pripadajućim izvješćima
• godišnji financijski izvještaji i prijava poreza na dobit

Porez na dobit iznosi 10 % za prihode do 1.000.000 EUR godišnje i 18 % iznad toga. Rokovi za predaju godišnjih izvještaja za statistiku i za javnu objavu te za predaju prijave poreza na dobit vežu se uz kraj travnja odnosno lipnja, a za društva s poslovnom godinom jednakom kalendarskoj.

Ako j.d.o.o. ima promet veći od 60.000 EUR u godini, ulazi u sustav PDV-a. Ulazak je moguć i dobrovoljno, što ponekad ima smisla ako su kupci pretežno poduzetnici.

Zakonske rezerve: zašto j.d.o.o. ne smije podijeliti cijelu dobit

Ovo je dio koji vlasnici najčešće previde. J.d.o.o. je dužan u zakonske rezerve unijeti najmanje četvrtinu dobiti iskazane u godišnjem financijskom izvještaju, umanjene za preneseni gubitak.

Te rezerve nisu slobodan novac. Smiju se upotrijebiti samo za:

• povećanje temeljnog kapitala
• pokriće gubitka tekuće godine
• pokriće gubitka prethodne godine

Za isplatu dobiti vlasniku ostaje najviše tri četvrtine dobiti, uz sve ostale uvjete iz zakona. Kad se dobit ipak isplaćuje, na nju se obračunava porez na dohodak od kapitala, a gradovi i općine od 1. 1. 2024. sami određuju stope poreza na dohodak jer je prirez ukinut.

Plaća direktora, doprinosi i JOPPD

Ako je član uprave ujedno i zaposlen u društvu, obračunava se plaća kao i svakom drugom radniku. Ako nije zaposlen, u pravilu nastaje obveza doprinosa po osnovi članstva u upravi, osim ako je osiguran po drugoj osnovi; najniža mjesečna osnovica za taj obračun propisuje se svake godine.

Tri pravila koja ne trpe improvizaciju:

• radnik mora biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje najkasnije prije početka rada
• JOPPD se predaje na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan
• neoporezive isplate, od naknade za prijevoz do nagrade, također se prijavljuju na JOPPD-u

U našem uredu obračun plaće radimo tako da klijent prije isplate dobije rekapitulaciju i naloge za plaćanje, pa se iznosi i datumi ne usklađuju naknadno.

Fiskalizacija 2.0 i eRačuni: što j.d.o.o. mora imati

Zakon o fiskalizaciji (Narodne novine 89/2025) stupio je na snagu 1. 9. 2025., a primjenjuje se u fazama. Za j.d.o.o. je važno ovo:

• od 1. 1. 2026. svi poslovni subjekti obvezni su zaprimati eRačune i fiskalizirati primitak
• obveznici PDV-a od istog datuma moraju izdavati i fiskalizirati eRačune u poslovanju s drugim poduzetnicima
• subjekti izvan sustava PDV-a obvezu izdavanja eRačuna imaju od 1. 1. 2027.
• od 1. 1. 2026. fiskaliziraju se svi računi u krajnjoj potrošnji, neovisno o načinu plaćanja, uključujući uplate na transakcijski račun, a način plaćanja „čekovi" se ukida

Za razmjenu eRačuna potreban je informacijski posrednik ili pristup besplatnoj aplikaciji Porezne uprave; rok za prijavu posrednika Poreznoj upravi bio je 31. 12. 2025. eRačune treba čuvati šest godina od izdavanja, a kazne za prekršaje iz Zakona o fiskalizaciji kreću se od 660,00 EUR do 66.360,00 EUR.

Kad j.d.o.o. postaje d.o.o. i mora li uopće

Kad temeljni kapital dosegne ili premaši 2.500 EUR, prestaju se primjenjivati posebna pravila za j.d.o.o., uključujući obvezu izdvajanja četvrtine dobiti u rezerve. To se ne događa samo od sebe kad se rezerve naguraju.

Potrebna je odluka o povećanju temeljnog kapitala i upis u sudski registar. Kapital se može povećati iz zakonskih rezervi ili novom uplatom članova. Društvo pritom smije zadržati tvrtku s oznakom j.d.o.o. ako to želi.

Rok za usklađenje temeljnog kapitala iz kuna u euro ukinut je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine 18/23), na snazi od 16. 2. 2023. Usklađenje je obvezno tek pri prvoj izmjeni izjave o osnivanju ili društvenog ugovora, statusnoj promjeni ili promjeni poslovnog udjela.

Koliko košta knjigovodstvo za j.d.o.o.

Cijena ne ovisi o pravnom obliku nego o opsegu posla. Dva j.d.o.o.-a s istim kapitalom mogu imati bitno različit mjesečni trošak.

Na cijenu najviše utječu:

• broj ulaznih i izlaznih dokumenata mjesečno
• je li društvo u sustavu PDV-a i ima li poslovanja s inozemstvom
• broj zaposlenih i vrsta isplata
• ima li blagajnu, fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji, devizne račune ili kredite
• vodi li se evidencija dugotrajne imovine i ima li zaliha

Društvo bez prometa i bez zaposlenih ima minimalan paušal jer i tada postoje godišnji izvještaji i prijava poreza na dobit. Mi cijenu dogovaramo nakon kratkog pregleda poslovanja, da klijent unaprijed zna što je uključeno, a što se plaća dodatno.

Česta pitanja

Može li j.d.o.o. voditi jednostavno knjigovodstvo?

Ne. Trgovačka društva, pa tako i j.d.o.o., obvezna su na dvojno knjigovodstvo prema Zakonu o računovodstvu, neovisno o veličini prometa.

Moram li plaćati knjigovodstvo ako j.d.o.o. ne posluje?

Da, u pravilu da. I neaktivno društvo predaje godišnje financijske izvještaje i prijavu poreza na dobit, pa postoji minimalan opseg posla kroz cijelu godinu.

Mora li j.d.o.o. izdavati eRačune?

Zaprimati eRačune i fiskalizirati primitak mora od 1. 1. 2026. Izdavanje eRačuna obvezno je od istog datuma za obveznike PDV-a, a za subjekte izvan sustava PDV-a od 1. 1. 2027.

Kako vam možemo pomoći

U Lapis Lazuli Računovodstvu vodimo knjigovodstvo j.d.o.o.-a od prvog mjeseca poslovanja: postavimo kontni plan, uredimo obračun plaće i doprinosa za člana uprave, pripremimo godišnje izvještaje i prijavu poreza na dobit te pazimo na raspodjelu dobiti i zakonske rezerve. Pomažemo i oko prelaska na eRačune, izbora informacijskog posrednika i usklađenja s pravilima fiskalizacije.

Ako tek osnivate društvo ili razmišljate o promjeni knjigovodstvenog servisa, Javite nam se pa ćemo proći kroz vaše poslovanje i reći što konkretno treba napraviti.